PRIMJENA FRAZEOLOŠKE TEORIJE U FRAZEOGRAFIJI

panoramic lighthouse3

http://www.hrt.hr/enz/jezik-za-svakoga/242182/

sadržaj priloga: Ljudski je jezik preplavljen tzv. životinjstvom. Raspon u kojem se susreću životinje u jeziku, seže od psovki, kletvi, zatim imenovanja naselja, biljaka, nebeskih tijela, horoskopskih znakova i sl. pa sve do erotskog jezika. Zbog izražene antropocentričnosti u zoonimskoj se frazeologiji hrvatskoga jezika (ali isto tako i drugih jezika) razlikuju ustaljene sveze riječi nastale na temelju antropomorfizma ili pak zoomorfizma. Antropomorfizam je pridavanje ljudskih osobina životinjama (npr. frazem hrabar kao lav), a zoomorfizam je pripisivanje životinjskih osobina ljudima (npr. frazem brz kao zec).

http://www.hrt.hr/enz/jezik-za-svakoga/263636/

sadržaj priloga: Metali su najrasprostranjenija skupina kemijskih elemenata u prirodi, ali i najrasprostranjenija vrsta materijala koje su razne civilizacije upotrebljavale tijekom povijesti. Unatoč tome u frazeologiji se triju proučavanih jezika kao komponente pojavljuju samo sljedeći metali: zlato, željezo, živa, olovo i srebro. U prilogu se govori o tome u kojoj je mjeri  simbolika navedenih metala utjecala na stvaranje frazeološkog značenja frazema s metalima kao komponentom u hrvatskom, ruskom i njemačkom.

http://www.hrt.hr/enz/jezik-za-svakoga/271718/

sadržaj priloga: Materinski jezik postavlja niz kategorija koje određuju način na koji govornik percipira svijet oko sebe, ali isto tako i okolina utječe na jezik (fizička okolina, socijalna okolina i vrijednosti u društvu) jer jezik nije sustav izoliran od društva i kulture. U frazeologiji svih jezika u mnogo većoj mjeri zastupljeni negativni koncepti (ružnoća, glupost, pijanstvo i sl.). Tu možemo ubrojiti i razmaženost. Frazemi iz takve jedne skupine negativno su konotirani, a njihovom se upotrebom izražava ironija i ruganje. U prilogu se govori o sljedećim frazemima u hrvatskom, ruskom i njemačkom jeziku: mamina maza; mamin sin; mamina kći; zlatna mladež; tatin sin; tatina kći; маменькин (матушкин) сынок; маменькина дочка; золотая молодëжь; папенькин сынок; папенькина дочка; Mamis (Muttis) Liebling; Mamas Herzblatt; Muttersöhnchen; Muttertöchterchen; Vatersöhnchen; Vatertöchterchen; Nesthocker; Nesthäkchen i Nestküken; Hotel Mama i goldene Jugend. držati se mami za suknju; držati se mamine suknje; держаться за мамину юбку; der Mutter am Rockzipfel hängen.

http://www.hrt.hr/enz/jezik-za-svakoga/277730/

Dio frazema hrvatskoga jezika odnosi se na koncept ljepote općenito i upotrebljava se za opis žena i muškaraca, ali veći je dio takvih frazema rodno obilježen i u upotrebi ograničen na pripadnike jednog od dvaju spolova. Hrvatska frazeologija svjedoči o tome da se u hrvatskoj kulturi smatra kako je fizička ljepota važnija za ženu nego za muškarca. Pritom se uz žensku ljepotu vežu vitkost, skladna tjelesna građa, mladost, zdrav, svjež i privlačan ten, ukus u odijevanju, čak i neke karakterne crte kao što su  društvenost i tajanstvenost. Ljepota muškarca u frazeologiji nije toliko detaljno opisana i ograničena je na privlačnu tjelesnu građu u kojoj se očituje njegova fizička snaga. O konceptu ljepote u hrvatskoj frazeologiji u emisiji Jezik za svakoga govorila je mr.sc. Anita Hrnjak. 

http://www.hrt.hr/enz/jezik-za-svakoga/242809/

U prilogu dr. sc. Željke Fink Arsovski riječ je o zoonimskim frazemima u kojima se eksplicitno ne spominje sama životinja, nego se kao sastavnica pojavljuje karakterističan za životinje somatizam rep.
Spomenute su tri skupine frazema.
U prvoj se uz sastavnicu rep pojavljuje i glava, npr. bez glave i repa je što. U njima se somatizmi smatraju krajnjim točkama životinjskoga tijela i čine zaokruženu cjelinu, pa se logičan prijenos značenja usmjerio u pravcu postojanja ili nepostojanja smisla u nekom tekstu.
Za drugu je skupinu karakterističan odnos između životinje i drugog subjekta, npr. dati po repu komu ('ukoriti koga, kritizirati koga'), te stati na rep komu, čemu ('doskočiti komu, zaustaviti koga, što').
Treća je skupina motivirana ponašanjem životinje unutar skupine pri čemu se odnos između nadređenih i podređenih životinja ogleda kroz položaj repa. To je ilustrirano frazemima dignuti / dizati rep i podviti (podvući) rep. Prvi pokazuje dominaciju jedinke unutar skupine i to se odražava na značenju ('umisliti se / umišljati se, uzoholiti se'), dok se drugi odnosi na podređen položaj jedinke u skupini što se također pokazuje na značenju frazema ('uzmaknuti, povući se, postati svjestan svoje slabosti').

http://www.hrt.hr/enz/jezik-za-svakoga/273586/

U prilogu je predstavljen novi Hrvatski frazeološki rječnik autora Antice Menac, Željke Fink Arsovski i Radomira Venturina objavljen u studenom 2014. godine.