PRIMJENA FRAZEOLOŠKE TEORIJE U FRAZEOGRAFIJI

panoramic lighthouse3

     Antica Menac se rodila u Splitu 1922. godine, gdje je 1940. godine maturirala. U Zagrebu je na Filozofskom fakultetu 1948. godine diplomirala slavistiku, a 1957. doktorirala na temi iz poredbene hrvatske i ruske sintakse. Čitav radni vijek predavala je ruski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i bila 25 godina šef Katedre za ruski jezik.

     Redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

     U svom znanstvenom radu proučava, najčešće na kontrastivnom planu, hrvatski i ruski jezik, njihovu fonetiku i intonaciju, sintaksu, leksik i semantiku te objavljuje svoje radove u knjigama i znanstvenoj periodici i nastupa na mnogobrojnim znanstvenim skupovima.

     Frazeologijom se intenzivno bavi četrdesetak godina. Njeni prvi radovi o hrvatskoj frazeologiji probudili su zanimanje za tu mladu granu jezikoslovlja pa je smatrana jednim od osnivača frazeologije kao znanstvene discipline u Hrvatskoj. Antica Menac bila je urednica i suautorica dvotomnog Rusko–hrvatskog ili srpskog frazeološkog rječnika. U Zavodu za lingvistiku Filozofskog fakulteta pokrenula je seriju Mali frazeološki rječnici, u kojima je hrvatski polazni jezik, a ciljni su jezici ruski, ukrajinski, poljski, češki, slovački, slovenski, njemački, francuski, talijanski i drugi.

     U Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU bila je voditeljica projekta Hrvatska frazeologija, u okviru kojega se radilo na Hrvatskom frazeološkom rječniku (2003, 2014) A. Menac, Ž. Fink Arsovski i R. Venturina, na Hrvatsko-ruskom frazeološkom rječniku autora A. Menac, Ž. Fink Arsovski, I. Mironove Blažine i R. Venturina, a također na rječniku Frazemi i poslovice u dalmatinsko-venecijanskom govoru Splita u 20. stoljeću autorica A. Menac i M. Menac-Mihalić (2014). U okviru spomenutog projekta objavljena je knjiga Antice Menac Hrvatska frazeologija (2007).

     U istom Zavodu surađuje na projektu akad. Rudolfa Filipovića Hrvatski u dodiru s europskim jezicima, u kojem proučava dodire hrvatskoga jezika s ruskim. Taj je rad rezultirao knjigom Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima.

     A. Menac surađivala je nekoliko godina s akad. R. Filipovićem na projektu Anglicizmi u europskim jezicima te su objavili niz zajedničkih radova i knjigu Engleski element u hrvatskom i ruskom jeziku (2005).

     U suautorstvu s A. P. Koval, sveučilišnom profesoricom iz Kijeva, objavila je Ukrajinsko-hrvatski i Hrvatsko-ukrajinski rječnik.

     A. Menac je autorica mnogih udžbenika i priručnika za ruski jezik.

     Autorica je audiovizualne metode za ruski jezik (2 knjige i nekoliko priručnika), koju je teorijski zasnovao akad. Petar Guberina. Ruski po audiovizualnoj metodi izišao je, osim u Zagrebu, također u Parizu, Londonu, New Yorku i Stockholmu.

     Značajan je rad Antice Menac kao urednice mnogih znanstvenih edicija, kao aktivne članice jezikoslovnih društava, kao prevoditeljice proze i poezije s ruskoga i ukrajinskog jezika, a osobito kao predane pedagoginje mnogih naraštaja studenata.

     Za svoj rad dobila je nekoliko nagrada: Međunarodna asocijacija nastavnika ruskog jezika i književnosti (MAPRJAL) dodijelila joj je 1979. godine Medalju A. S. Puškina za rad na ruskom jeziku; Nagradu grada Zagreba dobila je 1980. godine za Ukrajinsko–hrvatski ili srpski i Hrvatsko ili srpsko-ukrajinski rječnik; republičku nagradu Božidar Adžija dobila je 1981. godine za Rusko–hrvatski ili srpski frazeološki rječnik; 2008. godine dobila je državno odlikovanje Republike Ukrajine „Za zasluge" III. stupnja za rad na ukrajinistici, a 2012. godine odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

 

Brojač posjeta

Danas 1

Ovaj tjedan 26

Ovaj mjesec 235

Ukupno 16043

Currently are 30 guests and no members online