PRIMJENA FRAZEOLOŠKE TEORIJE U FRAZEOGRAFIJI

panoramic lighthouse3

     Željka Fink Arsovski je rođena 17. studenog 1952. godine u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu i Jezičnu gimnaziju. 1971. je godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala studijske grupe: Ruski jezik i književnost i Sociologiju. Kao apsolventica je jedan semestar (zimski semestar akad. god. 1975/1976. godine) studirala Rusistiku na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Kijevu. Diplomirala je 1976. godine.

     1978. je godine počela raditi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pri Katedri za ruski jezik kao asistentica za ruski jezik. Završila je Poslijediplomski studij lingvistike i magistrirala na temi Kolokvijalna urbana frazeologija u suvremenoj ruskoj pripovjedačkoj prozi. 1994. je obranila doktorsku disertaciju pod naslovom Adjektivni frazeologizmi u ruskom i hrvatskom jeziku.

     U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabrana je 1997., u zvanje izvanrednoga profesora 2002., a u zvanje redovitog profesora – 17. travnja 2007., a u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju 17. travnja 2012. godine.

     Osnovni joj se znanstveni interesi vežu za sljedeća područja: frazeologija, frazeografija, leksikologija, leksikografija, sintaksa, pravopis, kontaktna lingvistika.
Na studiju Ruskoga jezika i književnosti trenutno predaje Sintaksu ruskoga jezika i Frazeologiju ruskoga i hrvatskoga jezika. Ranije je predavala i Elementarnu gramatiku ruskoga jezika, a studentima Južne slavistike – Leksikologiju i frazeologiju. Osam je godina održavala Seminare na Poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (za studente slavistike).

     Od akad. god. 1993/1994. do 2000/2001. održavala je nastavu iz kolegija Elementarna gramatika ruskoga jezika, Sintaksa ruskoga jezika, Leksikologija i frazeologija i na dodiplomskom studiju Ruskoga jezika i književnosti na Sveučilištu u Zadru.

     Nekoliko je godina (od 2000/2001 do 2005/2006) predavala Frazeologiju na Poslijediplomskom studiju lingvistike na Sveučilištu u Zadru. Na istom je sveučilištu održala ciklus predavanja iz kontaktne lingvistike u sklopu Doktorskog studija Europski studiji (2005/2006).

     U svojstvu gostujućeg profesora održavala je predavanja na sveučilištima u Rijeci, Ljubljani, Mariboru, Sankt-Peterburgu, Lavovu, Kijevu, Pragu i Innsbrucku.
Bila je mentorica pri izradi diplomskih i završnih radova mnogim studentima Rusistike (oko 80). Pod njezinim su mentorstvom napisana dva znanstvena magistarska rada i četiri doktorske disertacije.

    Aktivno je sudjelovala na preko 70 znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu (u Rusiji, Ukrajini, Bjelorusiji, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Bugarskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, na Tajvanu).

     U Hrvatskoj i inozemstvu je objavila preko 110 znanstvenih, preglednih i stručnih članaka u stručnim časopisima i u zbornicima sa znanstvenih skupova. Osim toga autorica je jedne znanstvene knjige, priručnika iz Sintakse ruskoga jezika, koautorica je četiriju frazeoloških rječnika, te bibliografije hrvatske frazeologije. Od 2009. je godine objavila 2 frazeološka rječnika (2011, 2014), Bibliografiju hrvatske frazeologije (2010), 30-tak znanstvenih radova (u Rusiji, Njemačkoj, Bjelorusiji, Poljskoj, Sloveniji, Mađarskoj i Hrvatskoj). Članci (većinom izvorni znanstveni) su objavljeni u kolektivnim monografijama, zbornicima sa znanstvenih skupova, kao poglavlja u knjizi. 28 je radova kategorizirano kao A1 (usp. http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=125304).

    Od 1988. do 1996. bila je član uređivačkog kolegija časopisa Strani jezici.

    Recenzirala je 15-tak znanstvenih knjiga i rječnika, te velik broj znanstvenih i stručnih članaka za stručne časopise (većinom kategorizirane kao A1) i zbornike s međunarodnih znanstvenih skupova.

     Uredila je zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog u gradu Rabu 2006. godine „Slavenska frazeologija i pragmatika" (Zagreb, 2007.; suurednica Anita Hrnjak), te zbornik radova posvećen Antici Menac o njezinu 90. rođendanu „Stručak riječima ispunjen" (Zagreb, 2012.).

     Od 1988. je suradnica na projektu Proučavanje hrvatske frazeologije, odnosno Hrvatska frazeologija (glavni istraživač akademkinja Antica Menac). U okviru projekta objavljivala je mnogobrojne članke na frazeološku temu. U njima se s različitih aspekata analiziraju hrvatski frazemi ili se pak daje kontrastivna analiza hrvatske i ruske frazeologije. Tako se, npr., promatra utjecaj leksičkoga značenja pojedinih komponenata na formiranje značenja frazema i, općenito gledano, motivacija temeljem koje nastaje frazem (usp. Hrvatski i ruski frazemi motivirani kartanjem i igraćim kartama, Слово во времени и пространстве, Sankt-Peterburg, 2000, str. 205-213.; Vatra u hrvatskim frazemima, Dynamische Tendenzen in der slawischen Phraseologie, Greifswald, 2010,143-152), zatim tipovi frazema prema kategorijalnom značenju (usp. Междометные фразеологизмы в хорватском и русском языках, "Słowa, słowa, słowa"... w komunikacji językowej, Gdańsk, 2000, str. 228-235; Об одном типе хорватских адъективных фразеологизмов в сопоставлении с русскими, Przegląd Rusycystyczny, Nr 4 (124), Katowice, 2008, 80-89.). Istraživala je kulturne i povijesne elemente u pojedinim frazemima (usp. О некоторых образных и культурно-исторических элементах в сравнительных фразеологизмах, Фразеология и когнитивистика, том 1, Идиоматика и познание, Белгород, 2008, 130-133), te noviju hrvatsku i rusku frazeologiju (usp. Hrvatska frazeologija – staro i novo, Komparacja systemów i funkcjowania współczesnych języków słowiańskich 3. Frazeologia. Opole, 2008, 88-100 (u koautorstvu s A. Menac); Što se skriva u ormaru? (o novom frazemu u hrvatskom i ruskom jeziku), Słowo. Tekst. Czas. Jednostka frazeologiczna w tradycyjnych i nowych paradygmatach naukowych, Szczecin, Greifswald, 2010, 48-56).

     U okviru projekta sastavljen je Hrvatsko-ruski frazeološki rječnik (Zagreb, 2011).

     Aktivno je proučavala i jedan specifičan segment unutar frazeologije – frazeme s poredbenom strukturom pri čemu treba naglasiti da se interes proširio i na taj tip frazema u drugim slavenskim i neslavenskim jezicima (usp. Сравнительные фразеологизмы: национальное и общеевропейское, XV Международный съезд славистов, Национальное и интернациональное в славянской фразеологии, Ernst Moritz Arndt Universität Greifswald, Greifswald, 2013, 151-158). Sastavljen je i Hrvatsko-slavenski rječnik poredbenih frazema, Zagreb, 2006) u kojem je Željka Fink Arsovski glavna autorica i autorica koncepcije.

     Od 1991. do 2000. bila je suradnica na projektu Jezični dodiri u neposrednom i posrednom posuđivanju (glavni istraživač akademik Rudolf Filipović). U okviru toga projekta radila je na temi Anglicizmi u ruskom jeziku. Objavljivala je radove vezane za temu projekta, npr. Nekoliko primjera sekundarne adaptacije anglicizama u ruskom jeziku, zbornik HDPL "Primijenjena lingvistika danas", Zagreb, 1994, 126-132; Anglicizmi kojima se u hrvatskom i ruskom jeziku imenuje odjeća i obuća (o nekim aspektima posuđivanja), zbornik HDPL-a "Jezična norma i varijeteti", Zagreb-Rijeka, 1998, 143-146).

     Od siječnja 2007. godine voditeljica je projekta Kontrastivno proučavanje ruskoga i hrvatskog jezika prijavljenog pri MZOS-u. U sklopu toga projekta radila je na leksikološkim i leksikografskim temama (usp. Utječe li politika na definicije u rječnicima?, Jezična politika i jezična stvarnost, Zagreb, 2009, 457-467; Хорватская лексикография (u koautorstvu s B. Tafrom), Славянская лексикография, Москва, 2013, 310-340), na temama iz pravopisne problematike (za tisak je prihvaćen rad O apelativizaciji vlastitih imena u svjetlu pravopisnih pravila hrvatskoga jezika, članak je pozitivno recenziran, treba uskoro biti objavljen u Njemačkoj u zborniku „Sprachgeschichte und Sprach-wandel im Slavischen").

     Bila je predsjednica Organizacijskog odbora međunarodnoga znanstvenog skupa Slavenska frazeologija i pragmatika održanog u gradu Rabu od 17. do 19. 9. 2006.

     Od 1996. godine predstavnica je Republike Hrvatske u Frazeološkoj komisiji pri Međunarodnom slavističkom komitetu.

      Od 2001. do 2013. je obnašala funkciju prodekanice za nastavu Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od 2001. je godine predstojnica Katedre za ruski jezik. Bila je pročelnica Odsjeka za slavistiku od 1997. do 1999., a trenutno je pročelnica Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti. Organizirala je Ljetnu školu Filozofskoga fakulteta od 2003. do 2009. godine.

     Član Upravnog odbora Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu (od 19. 3. 2013.); član je Hrvatskog filološkog društva i Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku.

     Ima smisao za organizaciju i timski rad.

 

Brojač posjeta

Danas 1

Ovaj tjedan 26

Ovaj mjesec 235

Ukupno 16043

Currently are 31 guests and no members online